Objava KAKO SU OVE TVRTKE UŠTEDILE NA POTROŠNJI GORIVA? pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

Objava DETNOV SISTEMI ZA DOJAVU POŽARA pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

Objava Brojač kupaca i automatsko otvaranje vrata pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

Sustav za GPS praćenje vozila sastoji se od:

• GPS lokatora ili GPS uređaja koji se ugrađuju u vozila
• Cloud sustava odosno web aplikacije za praćenje i nadzor vozila

GPS lokator ili uređaj za praćenje vozila diskretno se ugrađuje u vozilo i prikuplja podatke o kretanju vozila.

Ovisno o vrsti GPS lokatora ili uređaja za praćenje vozila može sakupljati podatke o:

• Brzini i lokacijama kretanja
• Radu motora
• Potrošnji goriva
• Razini goriva
• Načinu vožnje
• Identificirati vozača

Uređaj sakupljene podatke putem GSM mreže šalje u cloud web aplikaciju za praćenje i nadzor vozila.

Aplikacija za praćenje vozila te podatke pohranjuje i u raznim oblicima ih nudi korisniku.

Tako se putem Raptor fleet aplikacije za nadzor vozila mogu dobiti slijedeće informacije:

• Trenutna lokaciju vozila na karti (osvježenje do 60 sec.) sa  brzinom i statusom vozila  (upaljen/ugašen)
• pregled kretanja vozila kroz povijest sa iscrtanim rutama i stajanjima i vremenima vožnje na karti i simulacijom kretanja
• detaljni pregled izvještaja i statistike o korištenju voznog parka na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i proizvoljnoj bazi, sa detaljnim prikazom obilaska adresa do razine kućnog broja, interesnih zona, brzinama kretanja, rad na mjestu, prijeđenih kilometara, vrijeme vožnje, automatizirana raspodjela vozača po vozilima …
• putni radni list
• zapisnik potrošnje goriva
• praćenje potrošnje goriva, okretaja motora te razinu goriva u spremniku putem CAN modula
• odabir tipa vožnje (službena, privatna ili loco)
• administracija podataka o vozilima i vozačima
• eksport svih izvještaja u XLS
• unos interesnih zona i točaka
• unos zabranjenih zona i točaka
• izvještaj obilaska interesnih i zabranjenih zona i točaka po vozilu i vozaču sa vremenima dolaska/odlaska i vrijeme stajanja u označenim zonama
• mogućnost odabira različitih karata u sustavu
• upozorenje prekoračenja brzine
• upozorenje neovlašteno korištenje vozila
• upozorenje na vožnju koju je potrebno evidentirati putnim nalogom
• upozorenje nadolazećeg servisa po prijeđenim kilometrima, vremensko upozorenje za registraciju
• upozorenje ulaska vozila u zabranjenu zonu ili točku interesa
• evidencija radnog vremena

Sustav za GPS nadzor i praćenje vozila može se povezati i sa drugim poslovnim sustavima i razmjenjivati podatke omogućujući time automatsku obradu podataka.

Više o paketima i cijenama pogledajte OVDJE

Objava GPS praćenje vozila pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

Posljednje certificiranje izvedeno je po ISO9001:2015.

Nadzor certifikata provodi SGS HRVATSKA.

Objava ISO 9001:2008 pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

Kamere za video nadzor mogu biti prema tehnologiji:

• IP kamere – mrežne kamere za video nadzor povezuju se u postojeću lokalnu mrežu ili se polaže posebna mreža samo za IP kamere za video nadzor
• Analogne kamere za video nadzor

Za bežični video nadzor možemo koristiti bežične Wi-Fi IP kamere koje su povezane na mrežu putem wi-fi lokalne mreže.

Kamere za video nadzor mogu snimati na DVR snimač, na računalo u mreži, na mrežni snimač, ili lokalno na SD karticu unutar same kamere za video nadzor.

Kamere za video nadzor mogu biti i:

• Pomične kamere za video nadzor – PTZ kamere – ove kamere imaju rotirajući motor i najčešće motorizirani zoom kojima se upravlja ili putem unaprijed zadanog programa ili putem aplikacije ručno
• Statične kamere za video nadzor – ove kamere su fiksne i pokrivaju prostor ovisno o ugrađenom objektivu

Objektiv na kamerama za video nadzor može biti:

• Fiksan – unaprijed određen kut pregleda
• Variofokalan – kod ovakvog objektiva može se ručno na kameri podesiti kut i fokus u određenom rasponu

Kamere za video nadzor mogu oblikom biti:

• Dome kamere – kupolaste kamere za video nadzor koje mogu biti vanjske ili unutarnje i otporne na razbijanje
• Bullet kamere – kamere za video nadzor na nosaču sa integriranom zaštitnim kućištem
• Kamere specijalnih namjena – kamera «riblje oko» koja pokriva 180 stupnjeva, skrivena kamera, kamere koje očitavaju registarske pločice vozila, kamere koje omogućuju brojanje prolazaka, kamere koje omogućuju prepoznavanje lica i drugu video analitiku

Kamere za video nadzor su ključni dio sustava za video nadzor, a osim kamera sastani elementi gotovo svakog sustava video nadzora su i :

• DVR ili digitalni snimač sustava video nadzora – ovo je centralni uređaj koji služi za pohranjivanje i pregled snimaka video nadzora te konfiguriranje sustava i omogućavanje udaljenog pregleda putem interneta
• Kablovi odnosno instalacija koja povezuje elemente sustava video nadzora
• Ostala pasivna i aktivna oprema

Objava Kamere za video nadzor pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

RAPTOR brand osvojio je najveći broj glasova ispitanih potrošača za najbolji omjer cijene i kvalitete, čime je pobijedio  direktnu konkurenciju.

Kategorija, u kojima su hrvatski potrošači navodili RAPTOR kao najčešći odgovor za najbolji omjer cijene i kvalitete, glasila je:

„Navedite naziv proizvođača ili ponuđača OPREME ZA SIGURNOST (ALARMI), koji po vašem osobnom iskustvu ili iskustvu vaših bližnjih nudi najbolji omjer cijene i kvalitete na hrvatskom tržištu:“

Na ovako postavljeno pitanje najviše je potrošača odgovaralo sa: Raptor.

Pitanja u istraživanju bila su otvorenog tipa, te su ispitanici apsolutno slobodno mogli navoditi one kompanije i brandove za koje smatraju da im pružaju najveću vrijednost za uloženi novac u određenoj kategoriji.

Drugim riječima, hrvatski potrošači smatraju prema našem istraživanju, da upravo Raptor nudi najbolji omjer cijene i kvalitete (Br. 1 – najbolji omjer cijene i kvalitete) ispred svih ostalih ponuđača na našem tržištu u osvojenoj kategoriji.

Istraživanje Best Buy Award Auto-moto 2016/2017 (www.bestbuyaward.org) provedeno je u rujnu 2016. godine, na teritoriju Republike Hrvatske, na uzorku od 1200 ispitanika – vozača automobila, automobilskih entuzijasta, osoba koje će uskoro kupiti automobil ili onih koji su nedavno kupili automobil i dr.– Internet ispitanika,  koristeći CAWI-DEEPMA metodologiju.

Više na linku: http://www.bestbuyaward.org/croatia-828at46

Objava BestBuy Award medalja za Raptor d.o.o. pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

“Agencija  je zaprimila upit o tome da li je nekim zakonom konkretno propisano da je video-nadzor dozvoljen na radnom mjestu, odnosno da je zabranjen na mjestima kao što su sanitarni čvorovi ili svlačionice. Također, podnositelja zanima da li je propisan nadzor poslovne elektroničke pošte.

Nastavno na navedeni upit navodimo kako slijedi:

Video zapis dobiven video nadzornom kamerom predstavlja osobni podatak u smislu članka 2. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj: 106/12 – Pročišćeni tekst).

Za prikupljanje i obradu osobnih podataka mora postojati zakonita svrha (članak 6. Zakona) i valjan pravni temelj (članak 7. Zakona).

Odredbom članka 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da se osobni podaci mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja.

Pravni temelj, odnosno zakonska osnova za prikupljanje i obradu osobnih podataka regulirana je člankom 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, kojim je propisano da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu ili u slučajevima određenim zakonom, te u drugim taksativno navedenim slučajevima u predmetnom članku.

Odredbom članka 43. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 71/14, 118/14, 154/14), kao posebnog zakona, regulirano je da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanim istim Zakonom. Stavkom 2. istog članka propisano je kako je dopušteno korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.

Zabrana postavljanja video nadzora u sanitarnim čvorovima regulirana je odredbom članka 43. stavka 3. Zakona o zaštiti na radu na način da je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.

S tim u vezi, poslodavac je pravilnikom o radu dužan urediti sva pitanja odnosna na prikupljanje, korištenje, čuvanje i zaštitu osobnih podataka svojih radnika, pa tako i osobnih podataka prikupljenih video nadzornom kamerom, kako bi radnici bili informirani o obradi njihovih podataka na navedeni način, prvenstveno o svrsi obrade osobnih podataka, o postojanju prava na pristup podacima i prava na ispravak podataka koji se na njega odnose, o primateljima ili kategorijama primatelja osobnih podataka te da li se radi o dobrovoljnom ili obveznom davanju podataka i o mogućim posljedicama uskrate davanja podataka (članak 9. Zakona o zaštiti osobnih podataka).

Nadalje, istim tim aktom, potrebno je odrediti i osobe ovlaštene za pristup podacima, mjere zaštite podataka u tehničkom, organizacijskom i kadrovskom smislu kako bi se osigurala njihova povjerljivost (odredbe članka 18. Zakona o zaštiti osobnih podataka) i vremensko razdoblje njihovog čuvanja.

Također napominjemo kako je kod uvođenja (postavljanja) video nadzora potrebno uočljivo i nedvosmisleno označiti (slikom i tekstom) da se poslovni prostor, odnosno ulaz/izlaz radnika i ostalih osoba (posjetitelja poslovnog prostora) snima video nadzornom kamerom.

Pod pretpostavkom da su ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom o zaštiti osobnih podataka te uvjeti propisani Zakonom o zaštiti na radu, kao posebnim zakonom, smatramo da bi obrada osobnih podataka video nadzorom u poslovnim prostorijama bila poštena i zakonita.

U svezi daljnjeg upita koji se odnosi na nadzor poslovne elektroničke pošte, sukladno važećoj zakonskoj regulativi te uvažavajući i mišljenje Radne skupine iz članka 29. Direktive 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka pod nazivom “Working document on the surveillance of electronic communications in the workplace”, navodimo kao relevantna sljedeća načela i principe kojih se treba pridržavati:

1. Nužnost (samo izuzetne okolnosti mogu opravdati takav nadzor).
2. Svrhovitost (podaci moraju biti prikupljeni u specifičnu, eksplicitnu i legitimnu svrhu te ne bi smjeli dalje biti obrađivani u svrhu koja nije kompatibilna toj svrsi prikupljanja).
3. Transparentnost (nadzor mora biti vrlo jasno priopćen i o istome zaposlenici moraju biti upoznati, odnosno moraju dobiti potpunu informaciju koje specifične okolnosti mogu opravdati nadzor, te u kojem opsegu nadzor postoji, koji je njegov razlog, svrha, tko provodi nadzor, na koji način se provodi, vrijeme provedbe i dr.).
4. Legitimnost (ne smiju se kršiti prava i dostojanstvo zaposlenika, u tom smislu legitimna svrha za nadzor elektroničkih komunikacija zaposlenika bila bi prijenos povjerljivih informacija konkurentu).
5. Proporcionalnost (nadzor elektroničke pošte zaposlenika trebao bi ako je moguće biti ograničen samo na promet podataka zaposlenika i vrijeme komunikacije, a ne sadržaj komunikacije. Ako je pristup sadržaju apsolutno nužan treba voditi računa o privatnosti zaposlenika i adresata koji se obraćaju zaposlenicima te o istome treba postojati upozorenje/obavijest).
6. Točnost i zadržavanje podataka (podaci moraju biti točni i ne smiju se čuvati duže nego je potrebno).

U tom smislu navodimo da je poslodavac dužan pridržavati se gore navedenih principa odnosno za uvođenje takvog nadzora, potrebna je zakonita i opravdana svrha te je navedeno nužno propisati i objasniti internim aktom (primjerice: Pravilnikom o informacijskoj sigurnosti i sl.).

Stoga nadzor elektroničke pošte bez posebnog obrazloženja i povoda (dakle zakonite i naročito opravdane svrhe) predstavlja povredu privatnosti zaposlenika.

Nadzor elektroničkih komunikacija bez znanja zaposlenika u protivnosti je sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Takva obrada podataka ne bi bila zakonita i u slučaju uvođenja takvog nadzora i zaposlenici kao i vanjski adresati o tome moraju biti obaviješteni. Dakle, nadzor elektroničke pošte zaposlenika trebao bi, ako je moguće, biti ograničen samo na promet podataka zaposlenika i vrijeme komunikacije, a ne sadržaj komunikacije. Ako je pristup sadržaju apsolutno nužan treba voditi računa o privatnosti zaposlenika i adresata koji se obraćaju zaposlenicima te o istome treba postojati upozorenje/obavijest.

Naposljetku, stav je Agencije za zaštitu osobnih podataka da samo iznimne okolnosti (primjerice; sigurnosni incidenti, povreda radne dužnosti, odavanje poslovnih informacija konkurentu, sumnja na mobbing) mogu opravdati uvođenje nadzora sadržaja elektroničke komunikacije zaposlenika, ako vrijednost dobra koje se želi zaštititi spomenutim nadzorom i stupanj ugroze koji mu prijeti prevladava nad potrebom zaštite privatnosti.

Držimo da nije dovoljno da se mogućnost nadzora sadržaja elektroničke komunikacije zaposlenika predvidi primjerice Pravilnikom o radu poslodavca te da u vezi istoga zaposlenici daju privolu čime bi samo formalno bio ispunjen uvjet legitimnosti (postojanja pravnog temelja).

Naime, uvažavajući specifičnosti radnog odnosa između zaposlenika i poslodavca traženje pristanka zaposlenika/potencijalnih zaposlenika bilo bi samo forma, a izostanak pristanka mogao bi dovesti zaposlenike u neravnopravan položaj.
Zaključno navodimo da nadzor elektroničke pošte mogu opravdati samo naročite okolnosti i u slučaju uvođenja takvog nadzora isti je nužno detaljno propisati internim aktom, a uputno je o navedenom zatražiti i mišljenje Agencije.”

Objava Video nadzor u poslovnim prostorima pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

“Prema odredbama ZZOP-a razvidno je da i video snimka dobivena video nadzornom kamerom predstavlja osobni podatak fizičke osobe – ispitanika (članak 2. stavak 1. točka 1. ZZOP-a) u slučajevima kada ista sadrži snimljen njegov lik i/ili njegove biometrijske značajke (način hoda i dr.), to je slijedom činjenice da i video snimke mogu predstavljati osobni podatak potrebno naglasiti da se na sve takve video snimke koje su po svom sadržaju i osobni podaci fizičkih osoba – ispitanika, u potpunosti primjenjuju sve odredbe ZZOP-a (prikupljanje, obrada i daljnje korištenje) i drugih odnosnih propisa.

S tim u vezi uputno je ukazati i na obvezu informiranja ispitanika (prije prikupljanja bilo kojih osobnih podataka) propisanu člankom 9. ZZOP-a. Konkretno, u slučaju video nadzora u školi uputno je adekvatnim internim aktom regulirati uporabu istog (kojim će biti definirana svrha, opseg tj. zahvat podataka koji se prikupljaju, način i vrijeme čuvanja te uporaba snimljenih podataka kao i zaštita prava ispitanika) a s činjenicom kojeg postavljanja (stavljanja u funkciju) bi na odgovarajući način pravovremeno trebalo upoznati učenike (roditelje) i zaposlenike.

Nadalje, potrebno je ukazati da predmetni video nadzor (postavljen u svrhu sigurnosti) treba pokrivati samo zajedničke prostore škole (hodnike, ulazni prostor i sl.) kao i moguće dvorište škole (bez zahvaćanja u okolni javni prostor), dok nije prihvatljivo da video nadzorom budu pokrivene učionice, svlačionice i toaletni prostori. Također, kod uvođenja (postavljanja) video nadzora potrebno je uočljivo i nedvosmisleno označiti (slikom i tekstom) da je odnosni prostor pod video nadzorom, koja informacija mora biti pružena svim trećim osobama koje dolaze u školu, za ostvarivanje spoznaje da ih se snima i na taj način prikupljaju njihovi osobni podaci.

Također smo mišljenja da je uputno naznačiti na oznakama o video nadzoru i voditelja zbirke osobnih podataka (škola i ev. pružatelj usluge tehničke zaštite) koja zbirka će takvim video nadzorom i snimanjem podataka koji sadrže i osobne podatke nastati.

Valja napomenuti da bi se na osnovu tih činjenica (uvođenja (postavljanja) videonadzora i snimanja (prikupljanja) podataka koji sadrže i osobne podatke, te njihovog korištenja i pohranjivanja), sukladno zakonskim odredbama morale ispuniti i sve obveze voditelja zbirke osobnih podataka propisane Zakonom o zaštiti osobnih podataka (glede prikupljanja, obrade i korištenja osobnih podataka, tj. vrste, obima, svrhe, vremena čuvanja i zaštite osobnih podataka, kao i obveze uspostave i vođenja te dostave evidencije o zbirci osobnih podataka (članci 14. i 16. ZZOP-a) i poštivanja prava ispitanika.”

Objava Video nadzor u školi pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.

Zaštita osobnih podataka jedan je od osnovnih zadataka koje GDPR stavlja pred organizacije bilo da je riječ o osobnim podacima korisnika, klijenata ili zaposlenika. Organizacije u svakom trenutku moraju znati gdje su koji podaci te u koju svrhu se smiju koristiti. Isto tako, u slučaju da netko odluči povući privolu za korištenje njegovih osobnih podataka, organizacije moraju biti u mogućnosti učiniti to u zadanom roku.

Nepoštivanje odredbi povlači kazne i to drakonske – do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini ili do 20 milijuna eura, koja god vrijednost bude viša.

Za nadzor će biti zadužena Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Direktiva se odnosi na sve gospodarske subjekte koji posluju u EU – uključujući mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, javne institucije, tijela i agencije koje prikupljaju osobne podatke.

Stupanjem GDPR-a na snagu, mnoge tvrtke imaju obavezu imenovanja Data Protection Officera (DPO), odnosno službenika za zaštitu osobnih podataka. Uz to, osnovno razumijevanje procesa i klasifikacije podataka se podrazumijeva.

Pristanak osobe na korištenje njenih osobnih podataka smatra se jasnim činom odobrenja. U slučaju proboja sigurnosti podataka tvrtke su dužne obavijestiti nadležne službe, ali i pojedinca čiji su osobni podaci povrijeđeni.

Što je sve osobni podatak?

Ime, adresa, e-mail adresa, IP i MAC adresa, GPS lokacija, RFID tagova i kolačića na web stranicama, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, OIB, biometrijski podaci (otisak prsta, snimka šarenice oka), genetski podaci, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, podaci o plaći, podaci o kreditnom zaduženju, podaci o računima u banci, podaci o zdravlju, seksualnoj orijentaciji, glas i mnogi drugi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

Dakle svaka tvrtka u Hrvatskoj koja prikuplja neke od navedenih podataka je podložna ovoj Uredbi, te će se od slučaja do slučaja određivati predstavlja li podatak koji prikupljate osobni podatak pojedinca

Što napraviti za usklađenje sa GDPR-om?

Ukoliko ste pravni korisnik koji:

• koristi GPS sustav nadzora vozila ili
• imate ugrađen sustav video nadzora

tada prikupljate osobne podatke i ulazite u regulativu GDPR-a.

Kako bi Vaši sustavi bili usklađeni sa regulativom, kontaktirajte nas kako bi izvršili potrebne radnje na vrijeme!

Objava Usklađivanje sa GDPR-om pojavila se prvi puta na RAPTOR sigurnosni sustavi.